
Nokia: kako je jedan brend postao sinonim za mobilni telefon
Put do masovnog tržišta, logistika, dizajn, softverski zaokret i kasnije licenciranje imena; izbeći objašnjenje pada jednom odlukom.
Ljudi, kompanije, poslovni zaokreti i regionalni identiteti. Dokumentovane teme i istorijske analize iz arhive Mobilnog Magazina.

Put do masovnog tržišta, logistika, dizajn, softverski zaokret i kasnije licenciranje imena; izbeći objašnjenje pada jednom odlukom.
Rani razvoj, preklopni telefoni, prepoznatljiv industrijski dizajn i promene vlasništva.
Veza infrastrukturnog znanja i telefona, poslovni uređaji i put ka zajedničkoj kompaniji sa Sonyjem.

Spajanje kompetencija, Walkman i Cyber-shot identiteti, dizajn i prelazak na pametne uređaje.
Raznovrsnost ranih formata, proizvodnja komponenti, širenje portfolija i razvoj sopstvenog identiteta.
Integracija uređaja, sistema, prodaje aplikacija i usluga; uspehe objasniti bez mita o izumu svake funkcije.
Poslovni i omladinski modeli, neobična rešenja i kraj telefonskog poslovanja u kontekstu industrije.
Tastatura, infrastruktura poruka, poslovna kultura i teškoće prelaska na drugačije navike.
OEM/ODM poreklo, Windows Mobile, Android i dizajnerski identitet; objasniti partnerske modele.
Modni uređaji, širokougaone kamere, moduli i dvostruki ekrani; razlikovati kreativnost i tržišni rezultat.
PDA nasleđe, Treo, webOS i pokušaj spajanja produktivnosti sa jednostavnim interfejsom.
Kamera, ekrani i domaći ekosistem; objasniti zašto globalna prepoznatljivost nije isto što i doprinos.
Uporedna priča o japanskim proizvođačima, operatorima i regionalnim potrebama.
Specifične niše, PHS i razvoj uređaja za posebne uslove; razjasniti kategorije mreža.
Pristupačni modeli, operaterska distribucija i promene iza istog imena; ne mešati vlasnika i licencu.
Pristupačnost, poslovni segment i autonomija; poređenje dve različite strategije.
Inženjersko poreklo, kamere, čipovi i promena softverske strategije uz datirane izvore.
Operaterski kanali, pristupačni Android i odnos korporativnog i potrošačkog poslovanja.
Internet prodaja, softverska zajednica, cenovno pozicioniranje i širenje ponude.
Razvoj, distribucija i mehaničke inovacije; veze među kompanijama navoditi uz period i izvore.
Zajednica, ograničena dostupnost, softver i promene pozicioniranja.
Partnerska proizvodnja, referentni uređaji i prelazak na izraženiji sopstveni identitet.
Lokalizacija, distribucija, cenovni segmenti i specifične potrebe korisnika; ne govoriti o Africi kao jednom tržištu.
Modularnost, delovi, podrška i granice održivosti; razlikovati cilj, proverenu praksu i marketing.
Materijali, zanatstvo, usluge i pitanje vrednosti izvan specifikacija.